Narodna književnost se naziva još i usmena jer se ona prenosila usmenim putem, govorom, od jedne do druge osobe.
Bajke se ubrajaju među najstarije prozne književne vrste. Nastale su u davno doba kao plod ljudske mašte i umijeća pripovijedanja. Izmišljali su ih i prenosili kazivači ili pripovjedači, posebno daroviti pojedinci iz naroda koji su u raznim prigodnim zgodama, na prelu, druženjima, nakon ili tijekom određenog velikog posla, okupljenom svijetu kazivali priče, pjesme i drugo narodno blago. U pogovoru svoje knjige Hrvatske narodne pripovijetke (bunjevačke) Balint Vujkov za njih kaže: „U većini slučajeva su to starci s velikim životnim iskustvom, oštrog promatračkog dara i bistrog rasuđivanja. Kod većine među njima postoji neka crta umjetničke naklonosti, vole pjesmu, igru, baviti se s posebnom ljubavlju sa životinjama itd.“
Pročitaj bajku Kako se је jež oženio iz knjige O gušteru mladoženji – ilustrirane hrvatske narodne bajke i odgovori na pitanja.S koliko godina je jež progovorio?
Što je mlada grofova kći trebala na vjenčanju uraditi svome mladoženji ježu kako bi postao lijep mladić?
Tko je bio kazivač ove basne koju je zapisao Balint Vujkov?
Tko je ilustrirao ovu bajku?