Kviz „Čitam i skitam“

Narodna književnost

Narodna (usmena) književnost je književnost koju je narod stoljećima stvarao, čuvao i prenosio naraštajima usmenim prepričavanjem, sve dok je nisu zapisali sakupljači narodnoga blaga.

Jedan od najpoznatijih i najplodnijih sakupljača narodne književnosti Hrvata u Vojvodini je Balint Vujkov. Rođen je u Subotici 1912. gdje je i umro 1987. godine. Vujkov je i bio i pisac, urednik časopisa i novina te pravnik po struci. Od svoje rane mladosti, gimnazijskih dana, započinje rad na skupljanju, zapisivanju i obradi usmene narodne književnosti Hrvata, u početku Bunjevaca, a potom i drugih Hrvata u Vojvodini, Mađarskoj, Rumunjskoj, Hrvatskoj, tadašnjoj Čehoslovačkoj, Austriji, na Kosovu. Osim hrvatskih zapisao je i narodna djela Srba iz Mađarske i Rumunjske. Tijekom gotovo šest desetljeća skupio je oko 1400 pripovjedaka koje su objavljene u desetak knjiga. Danas je taj broj puno veći. Dio svoje rukopisne zaostavštine, od oko 430 narodnih pripovjedaka, darovao je Gradskoj knjižnici Subotica. Iz ovog materijala tiskane su još četiri knjige s točno 100 pripovjedaka, bajki i basni koje do sada nisu objavljene.

Balint Vujkov dobitnik je prestižne Vukove nagrade (1971.) i Oktobarske nagrade grada Subotice. U Subotici jedna ulica nosi njegovo ime a u „parku književnika“ pokraj Gradske kuće 2011. godine postavljena je i njegova bista. Njemu u čast, Hrvatska čitaonica iz Subotice je 2002. godine pokrenula Dane Balinta Vujkova, dane hrvatske knjige i riječi što je najveća književna manifestacija Hrvata u Vojvodini.